Da biste mogli da pravite oglase, izaberite i platite pretplatu koja vam odgovara. Takođe možete pogledati ovde "Korisničke postavke" i promenite način plaćanja.
Crkva je zadužbina je kralja Milutina. Podignuta je u Prizrenu, u periodu 1306-1307. godine, na ostacima katedrale iz XI veka, koja je takođe osnovana na mestu starije, ranohrišćanske crkve. Crkva je istorijsko sedište episkopa prizrenskog Srpske pravoslavne crkve.
Najstarije sačuvane freske u crkvi Bogorodice Ljeviške potiču iz treće decenije XIII veka. To su prikazi svedbe u Kani, izlečenje slepog čoveka i Bogorodica sa Hristom čuvarem. Preostale freske su delo majstora Mihaila Astrape i njegovih pomoćnika, naslikane između 1307. i 1313. godine. Među njima su ciklusi velikih praznika, Hristovih muka, čuda i parabola, ko i portreti svetaca i srpskih istorijskih ličnosti (Stefan Nemanja, Sveti Sava, kralj Milutin).
Za vreme turske vlasti, u XVIII veku, freske su izlupane čekićem, pokrivene slojem maltera i prekrečene, a zatim je crkva pretvorena u džamiju... Freske su ponovo otkrivene u periodu 1950-1952. godine. Radovi na njihovoj restaruraciji trajali su do 1976. godine.
Od dolaska NATO snaga na Kosovo i Metohiju 1999. godine, crkva je pod zaštitom nemačkih vojnika. Šiptarski separatisti i ekstremisti su za vreme martovskih događaja 2004. godine zapalili crkvu i teško oštetili njenu unutrašnjost i njene freske od neprocenjive umetničke vrednosti i lepote.
Od 13.07.2006. godine Crkva Bogorodice Ljeviške je stavljena na UNESCO-vu listu svetske kulturne baštine, kao deo srednjovekovih spomenika na Kosovu i Metohiji.
Tvrdi povez sa zlatotiskom i omotom, veliki enciklopedijski format, bogato ilustrovano slikama i skicama, ćirilica, br.str.148., drugo izdanje.
Izdavač: Srpska književna zadruga Beograd i Jedinstvo Priština, 1988.
Naš sajt koristi kolačiće. Klikom na "Slažem se" ili nastavkom korišćenja sajta slažete se za upotrebom kolačića. Ukoliko se ne slažete, možete promeniti podešavanja u vašem pretraživaču.